DOLINA NERETVE
Dolina rijeke Neretve jedan je od najljepših i najplodnijih krajeva Hrvatske. Smještena u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, jedina je hrvatska delta i ujedno najveće riječno ušće Lijepe Naše. Neretva, u antici poznata pod imenima Naron, Narenta i Nestos, rijeka je koja narodu ovog kraja znači izvor života, a pogotovo oblik plovnog puta i načina prijevoza. Zbog velike važnosti i transporta narod se prilagođavao aluvijalnoj ravnici oko Neretve i njenom toku kroz područje Donjega Poneretavlja kako bi se razvio i pronašao svoje mjesto u današnjem obliku gradova Metkovića, Opuzena, Ploča i manjih mjesta poput Kule Norinske, Krvavca, Komina, Rogotina i dr. Rijeka Neretva, u svom donjem toku je plovna do Metkovića, u dužini od oko 21 km, pa pomorski brodovi, čamci i tradicijska plovila, lađe i trupe, plove po tom njenom dijelu. Značajne primjene u svom krajobrazu, dolina Neretve je doživjela polovicom prošlog stoljeća.
Naime, sredinom 60. tih godina XX. st. u promet je puštena jadranska turistička cesta, koja je presjekla rijeku Neretvu u blizini Rogotina. U isto je vrijeme, prometnoj povezanosti doline Neretve sa ostalim krajevima, doprinijela je i sarajevska transverzala koja se pružala dolinom Neretve i spajala s turističkom cestom kod Opuzena, te željeznička pruga normalnog kolosijeka Sarajevo – Ploče. Navedene prometnice u sinergiji sa melioracijskim zahvatima i suvremenim metodama poljoprivredne proizvodnje, u potpunosti su izmijenili sliku neretvanskog kraja. Isušeno je veliko jezero u zaleđu Ploča te je stvoreno plodno vrgoračko-neretvansko polje. Isušivanjem močvara stvoreni su i uvjeti za ugodan život na rubu doline, što je dovelo do napuštanja seoskih naselja u brdskom području i do velikih migracija stanovništva u naselja u dolini i na rubu plodnih polja.
Tako su u dolini Neretve stvorene velike poljoprivredne površine zasađene voćem i povrćem. Ljeti su to uglavnom rajčice i lubenice, a u jesen i zimu agrumi, u najvećoj mjeri mandarine i klementine. Prema kvaliteti, a nešto manje prema količini uzgoja, pridružuju im se i ostale vrste agruma: limuni, grejpfruti, kiviji… Unatrag nekoliko desetljeća, česte su i plantaže zasađene marelicama, breskvama i nektarinama. Važno je spomenuti i uzgoj šipka te maslina koji datira još od Neretvanske kneževine.
Delta Neretve sadrži najveće i najvrjednije ostatke sredozemnih močvara s očuvanim obalnim lagunama i jedna je od malobrojnih preostalih u Europi te je u njoj zabilježeno čak 310 vrsta ptica, od kojih je 115 gnjezdarica.
Područje Delte Neretve je 1993. godine uvršteno u međunarodni Ramsarski popis močvara od međunarodnog značaja, te je dio europske ekološke mreže – NATURA 2000, čiji je cilj očuvanje ukupne biološke raznolikosti održivim upravljanjem i praćenjem stanja ciljanih vrsta i staništa
Ipak, dolina Neretve najpoznatija je kao „dolina mandarina“.
Procjenjuje se da je u dolini zasađeno 1.4 milijuna stabala mandarina koja, na godišnjem nivou, daju urod oko 100 000 tona. Jedina poljoprivredna kultura koja zadovoljava potrebe domaćeg tržišta, a dospijeva i u neke druge zemlje željne ovog voća, zamijenila je nekada rasprostranjenu kulturu vinove loze. Prijateljski dočekane prve sorte mandarine pod blagom i nepopustljivom rukom seljaka rezultirale su vodećom kvalitetom ploda, pa i na svjetskoj razini.